Sedelački način života i sve više vremena koje provodimo u zatvorenom imaju svoje posledice na naše zdravlje. Jedna od njih je i nedostatak vitamina D koji je izuzetno važan za brojne procese koji se odvijaju u našem telu.

Nekad su ljudi većinu vremena boravili na otvorenom, pa je njihovo telo dobijalo vitamin D u izobilju. No danas, kad većinu godine provodimo u zatvorenim prostorima, pogotovo zimi kad sunca prirodno ima znatno manje, a leti se štitimo kremama koje ne dopuštaju UVB zracima da penetriraju u kožu, vlada svojevrsna epidemija nedostatka ovog vitamina. Prema nekim teorijama, to je jedan od razloga zašto sve više obolevamo.
Širok spektar delovanja
Nedostatak vitamina D u organizmu povezuje se, naime, s nizom zdravstvenih tegoba. Nekad se smatralo da vitamin D ima vitalnu ulogu u mineralizaciji kostiju i zuba, a poznato je da njegov manjak kod dece može uzrokovati rahitis, a kod odraslih osteoporozu. Nova istraživanja povezuju nedostatak vitamina D sa gojaznošću, dijabetesom, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima, depresijom, psorijazom i neplodnošću. Čini se da vitamin D vrlo snažno deluje na ublažavanje upala i poboljšanje imuniteta.
Kako ga nadoknaditi
Osobama vrlo svetle i reaktivne puti koja ne podnosi sunčanje, kao i onima koje su bolovale od melanoma pa treba da izbegavaju sunce, fitonutricionista Goran Smirčić savetuje povećan unos vitamina D. „Koža tih osoba stvoriće nešto vitamina D jer je nemoguće zatvoriti se u mračnu sobu, ali zbog smanjenog kontakta sa suncem i radi blagotvornog uticaja vitamina D dobro je uzimati suplementaciju ili povećati unos ribljeg ulja i mesa, jer su najbolji izvori vitamina D.“
Ako ne provodite dovoljno vremena na suncu, starija ste osoba, ishrana vam je neuravnotežena i nutritivno siromašna ili ste vegan, ne bi bilo naodmet uraditi analizu krvi 25-OH koja će otkriti količinu ovog sunčevog vitamina u vašoj krvi. Odlučite se za ovu analizu i ako primetite simptome nedostatka vitamina D, kao što su: česte prehlade, depresija, letargija, bolovi u mišićima, krhki zubi i prelomi kostiju i pri blažim traumama.
Ako se ustanovi da vašem organizmu nedostaje vitamina D, na raspolaganju su vam dva načina kako možete povisiti njegov nivo.

Ishrana bogata vitaminom D
Iako hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, deo dnevne potrebe organizma može se dobiti pažljivim kreiranjem jelovnika. Najbolji izvori vitamina D su riblje ulje i meso, a zatim idu mleko i mlečni proizvodi, jaja (žumance), semenke i džigerica. Ako volite hranu iz mora, nekoliko puta nedeljno jedite neku masnu ribu, kao što su losos, tuna i skuša.
Uzimanje dodatka u ishrani
Prema nutricionističkim smernicama, preporučena dnevna doza vitamina D za zdrave odrasle osobe do 70 godina iznosi 400 – 600 internacionalnih jedinica (IU), a za stariju populaciju doza je nešto viša – 800 IU. Kao najbolju opciju savetuje suplemente s biološki najpotentnijom kombinacijom vitamina D – vitamina D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol) – u obliku oralnih kapi ili kapsula. Američki nacionalni institut za zdravlje pak predlaže uzimanje spomenutog suplementa u kombinaciji s kalcijumom, jer taj mineral poboljšava njegovu efikasnost.
Posavetujte se sa lekarom o prikladnoj dozi i ne uzimajte dodatak ishrani isključivo na svoju ruku. Takođe, treba imati na umu da je za apsorpciju vitamina D potreban dobar integritet creva, a neke bolesti (npr. bolesti žuči) mogu smanjiti apsorpciju.
izvor:sensa.hr